Potencijal IT sektora u Bosni i Hercegovini je ogroman, ali je zbog izostanka adekvatne podrške vlasti nedovoljno iskorišten. Iako domaće IT kompanije u proteklim godinama bilježe značajan rast u svim segmentima poslovanja, zbog odsustva usmjerenih politika u oblasti obrazovanja, te poreza, sve je veća opasnost da će BiH izgubiti utrku u razvoju ove strateške industrije od drugih država koje kontinuirano provode brojne mjere čiji cilj je osnaživanje uslova za razvoj ovog sektora.

Obrazovanje i porezi

Prema poslednjim istraživanjama sprovedenim od strane Ekonomski institut u BiH IT industrija u BiH zapošljava 8.500 hiljada radnika koji generišu prihode veće od milijardu maraka i ostvaruju ih dominantno iz izvoza. Istovremeno, mnogo radnih mjesta bilo bi moguće popuniti odmah u postojećim kompanijama, ali na domaćem tržištu ni izbliza nema toliko kadrova. Bit Alijansa, kao najveće krovno udruženje IT kompanija u Bosni i Hercegovni, već preko sedam godina kontinuirano radi na poboljšanju statusa i uslova IT sektora u BiH kroz svoja 3 stuba djelovanja sačinjena od zakonodavstva, privrede i obrazovanja, te pokušava ukazati na potencijale sektora, ali i poteškoće sa kojim se suočava, te ponuditi rješenja kako ih prevazići.

„Dvije su ključne stvari koje dominantno utiču na daljnji razvoj, prvo je pitanje obrazovanja, a drugo je kreiranje stimulativnog poreznog sistema koji bi osigurao mogućnosti za zadržavanje postojećeg stručnog kadra, a istovremeno omogućio objektivne uslove za privlačenje stručnjaka sa drugih tržišta u našu državu, a ne druge zemlje regiona, jer to je proces kojem svjedočimo u proteklim godinama. Imamo veliku šansu, ali je zaista krajnje vrijeme da se počnu provoditi usvojeni strateški dokumenti i mjere koje su sadržane u tim dokumentima“, poručio je Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alijanse.

Strategija razvoja Federacije BiH za period 2021. – 2027. pozicionirala je IT industriju kao stratešku industrijsku granu, te predvidjela niz mjera kojim bi se osigurao njen razvoj. Međutim, provedba ovih mjera za sada je izostala.

Pozitivni pomaci

Ipak, bilježe se i prvi pozitivni pomaci kada je u pitanju sistemska podrška. Tako je na nivou Kantona Sarajevo i Univerziteta u Sarajevu osigurano besplatno studiranje za sve nove studente na smjerovima koji se odnose na obrazovanje kadrova za IT, te su upisne kvote povećane za više od 50 posto. Također, pokrenute su i aktivnosti na uspostavi posebnog Fakulteta za informacione tehnologije, dok je iz budžeta Kantona Sarajevo osigurana podrška za zapošljavanje kadrova u IT kompanijama.  Istovremeno provodi se i kurikularna reforma u osnovnom i srednjem obrazovanju čiji cilj jeste jačanje nastavnog procesa kada je u pitanju informatika.       

“Određeni pomaci su napravljeni u prethodnoj godini, ali je puno toga što se može učiniti još uvijek u fazi odlučivanja i rasprave unutar različitih institucija. Ne smijemo gubiti vrijeme jer  ukoliko se zaista želi osigurati daljnji razvoj IT sektora, moramo mijenjati puno toga jer u trenutnom zakonodavnom okviru taj razvoj je dostigao svoj maksimum.  Bez hitnih, sveobuhvatnih i strateški fokusiranih mjera, IT sektor će propustiti prilike za dalji razvoj koje mu se nude na tržištu i propustiti mogućnost generirati nova radna mjesta, a Kanton Sarajevo i BiH izgubiti značajan segment u ekonomskom razvoju putem visokoakumulativne i okolišno neutralne djelatnosti, primjerene za urbane sredine. Zbog kontinuirano izraženog trenda odliva kadrova u inostranstvo, u slučaju radikalnog izostanka intervencija u obrazovni i porezni sistem, realna je opasnost od stagnacije, a u srednjoročnom periodu i znatnog smanjenja ili djelimičnog gašenja nekih dijelova ove djelatnosti. Posljedice na ukupni ekonomski rast i razvoj ekonomije BiH bile bi veoma negativne. Nažalost, za razliku od svjetskih trendova gdje se kontinuirano podstiče proces digitalizacije i razvoj prateće industrije, politike, strategije i akcioni planovi razvoja IT sektora u Bosni i Hercegovini provode se jako usporeno i ograničeno, zbog čega izostaje očekivana razvojna podrška softverskoj industriji u BiH, čime je usporena realizacija njenog punog ekonomsko-razvojnog potencijala“, rekao je Maglajlić.

Prema mišljenju brojnih ekonomskih eksperata IT sektor predstavlja izuzetan, možda i najveći potencijal ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini. Da bi taj potencijal bio iskorišten potrebna je pomoć i podrška vlada i obrazovnog sistema.

Softverska industrija BiH, ako se adekvatno podrži od strane vlada i javnih obrazovnih institucija, ima potencijal stvoriti dovoljan broj radnih mjesta koji će omogućiti osjetno smanjenje nezaposlenosti mladih, smanjenje emigracije mladih i odliv mozgova i podržati digitalizaciju bosanskohercegovačke ekonomije, administracije i društva, i tako doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju uopšte.

S druge strane, imajući u vidu visoka primanja u ovom sektoru te činjenicu da većinu svojih prihoda sektor ostvaruje iz inostranstva, sasvim je jasno da razvoj IT-a i na taj način donosi i značajan ukupni rast domaće ekonomije. Znatno viša primanja u IT sektoru podrazumijevaju i veći doprinos jednog zaposlenika u ovom sektoru u odnosu na prosječnog zaposlenika u BiH, u kontekstu plaćenih poreza i doprinosa kao i utjecaja na ostatak ekonomije kroz generiranje više tražnje.

Bez kontinuiranog rada na digitalizaciji društva, kao i bez dodatne sinergije sa vladom i visokoobrazovnim institucijama, ova industrija bi mogla propusititi sigurne prilike u ostvarivanju svog punog ekonomskog potencijala, te konačnog dovođenja Bosne i Hercegovine na nivo mnogih razvijenih svjetskih zemalja.