Inovatorstvo: vjetar u leđa privrede

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter

U srijedu, 23. januara 2019.godine, u Parlamentarnoj skupštini BiH  je, u organizaciji Udruženja tehničke kulture Novi Grad- Sarajevo, održana 3. naučno-stručna konferencija pod nazivom „Potrebe privrednog sektora za tehnikom i inovatorstvom“.

Cilj ove konferencije je bio skrenuti pažnju na značaj inovatorstva, razvojnih i primijenjenih nauka kao preduslova za stvaranje razvijenog društva.

Kada kažemo „nauka“ obično podrazumijevamo bazične („fundamentalne“), pogotovo prirodne nauke kao što su biologija, fizika i hemija. Međutim, nauka i tehnologija imaju kompleksan način razvoja: ono što se otkrije u oblasti fundamentalnih nauka jednog dana može naći primjenu u industriji.

Neka znanja stečena u bazičnim naukama prelaze u proizvodnju u primijenjene i tehničke-razvojne nauke, poput medicine, farmacije, veterine, poljoprivrede, mašinstva, brodogradnje i informacionih tehnologija. Otkriće poluprovodnika u fundamentalnim naukama je omogućilo razvoj IT tehnologija, a otkriće tehnologije CRISPR će, primjerice, omogućiti genske terapije ili stvaranje novih, otpornijih sorti te stvaranje lijekova pomoću biotehnologije.

Svjedoci smo četvrte industrijske revolucije, utemeljene na umrežavanju i povezivanju kako mašina i uređaja, kako u pogonima, tako i nas samih, svjedoci smo izrazito dinamičnog razvoja nauke i tehnike“, kazao je u uvodnom obraćanju skupu prof. dr. Rifat Škriljelj, rektor Univerziteta u Sarajeva, pri tom dodavši kako naša zemlja zaostaje u ovoj revoluciji zbog kraha nekadašnjih privrednih giganata te zbog nedovoljnog ulaganja u nauku i tehnologiju. Škriljelj je još jednom naglasio kako je jedini izlaz za napredak naše zemlje ulaganje države u nauku i obrazovanje.

Razvojne nauke imaju značajnu ulogu u usavršavanju već postojećih tehnologija i otkrića te stvaranju tehnologija koje bi fundamentalnim naukama omogućila još precizniji, efikasniji i jeftiniji rad. Upravo je u toj činjenici sadržana i važnost inovatorstva i tehničkih nauka – poboljšati već postojeće tehnologije, otkriti novi, bolji, način da se nešto sprovede u djelo. Ovakva otkrića su posebno značajna u oblasti energetike, saobraćaja i informacionih tehnologija, ali ne zaobilaze ni druge oblasti.

Nažalost, kako naglašava prof. dr. Branko Blanuša, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, fakulteti nemaju posebnu podršku za razvoj inventivnosti i fondovi namijenjeni za ovu svrhu su vrlo mali, manji nego zemalja u okruženju. „Mi imamo izuzetne pojedince koji su uspjeli da ostvare značajne, prepoznatljive rezultate i u ovakvim ograničenim uslovima finansiranja istraživanja,“, kaže Blanuša te nastavlja „naravno, to nije dobro i ovome se mora sistemski pristupiti stvaranjem namjenskih fondova.“

Inovativnost preduzeća ovisi o konkurentskom okruženju, ali i od intrinzične inovativnosti koja se postiže i održava ulaganjem u kadrove, materijale, tehnologiju i organizaciju te saradnju obrazovnih institucija, javnog sektora, zakonodavnih i izvršnih vlasti te javnih i privatnih preduzeća. Jasno je da bez inovativnih kadrova, kreativnih ljudi iz struke nema razvoja tehnologije, ali isto tako je jasno da razvoja nema bez ulaganja u ovakve ljude, njihove ideje i projekte te bez stvaranja odgovarajućih pravnih okvira.

Zdravko Čerović, pomoćnik ministra za razvoj u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta je u panel diskusiji govorio o tome kako ova institucija, u okviru svojih mogućnosti i uz podršku USAID-a i Evropske komisije pomaže inovatorstvo, daje podstreha razvoju malih i srednjih preduzeća te ohrabruje i same inovatore da se oprobaju u preduzetničkim vodama.

Jedna od ključnih stvari za razvoj inovatorstva i preduzetništva jeste i motiviranost samih radnika, istakla je Adisa Tufo, direktorica firme „Čip sistema“, jedna od panelistica ove konferencije. „Potrebno je podsticanje radnika na edukaciju, ulaganje u ljude i rad samih firmi na podizanju motivacije uposlenika“,istakla je Tufo.

Armin Talić iz Bit Alliance je prezentirao podatke o istraživanjima IT industrije u BiH te predstavio postignuća ove asocijacije softverskih kompanija. Neki od zanimljivih podataka koji su izneseni na ovoj prezentaciji jesu i to da Bosni i Hercegovini već sada nedostaje oko 6000 radnika u IT industriji, da je procenat žena zaposlen u IT u BIH (oko 27%) gotovo jednak procentu na globalnom nivou (oko 30%) te da oni koji se bave ovom oblašću najviše i ostaju u BiH.

Konferencije poput ove su prilika da se sastanu inovatori, predstavnici nevladinih organizacija, te predstavnici realnog sektora i razmjene kontakte i mišljenja i upravo je to nekoliko puta istaknuto u toku diskusija i prezentacija. Motivisanje učenika za stručna zanimanja, jačanje praktičnih osobina u toku obrazovanja, ostvarivanje saradnje škola i fakulteta sa privredom, angažiranje stručnjaka iz privrede u nastavnom procesu samo su neke od smjernica poboljšanja stanja inovatorstva i razvojnih nauka u našoj zemlji.

Pokrovitelji ove konferencije su bili Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo te Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Podijelite članak na socijalnim mrežama

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter

Povezane

Vijesti

Novosti

ZAKLJUČCI 4. naučno-stručne konferencije „INN&TECH“

Četvrta naučno-stručna konferencija „INN&TECH“, konferencija o značaju razvoja tehnike, tehnologije, inovatorstva, inovativnosti i informacionih tehnologija, održana je 23.01.2020. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH. Konferenciju je

Novosti

Održana 4. naučno-stručna konferencija „INN&TECH“

Preuzeto sa : Preporod.info Danas je održana četvrta naučno-stručna konferencija o značaju razvoja tehnike, tehnologije, inovatorstva, inovativnosti i informacionih tehnologija, „INN&TECH“. Konferencija je održana u