Ulaganje u tehniku, inovatorstvo i IT tehnologiju je sigurna propusnica za razvoj i ostanak mladih u BiH

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter

S obzirom na trenutne razvojne potrebe i strategije prosperiteta koje predlažu tehnološki najrazvijenije zemlje svijeta, Bosna i Hercegovina ne ulaže dovoljno u nauku da bi bila konkurentna u oblasti tehnoloških inovacija. Prema statističkim podacima, 0,2 posto BDP-a u BiH se ulaže u inovacije, dok je prosjek EU 2,4 posto. Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da je više od 50 posto rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama rezultat rasta inovacija, dok je 20 posto novootvorenih radnih mjesta, također rezultat rasta inovacija.  

Prema Globalnom indeksu konkurentnosti, Bosna i Hercegovina zauzima najnižu poziciju u regionu. U 2021. godini, globalno, rangirana je na 75. mjestu. Razlozi ovako niskog ranga leže u izuzetno niskom nivou ulaganja u istraživanje i razvoj i transferu novih tehnologija i razvoj inovacija.

Inovatorstvu, tehnika i IT tehnologija – njihov značaj za oporavak države

Pojedina istraživanja, pokazuju da je generalno slabo razumijevanje važnosti intelektualnog vlasništva i njegovog potencijala. Sposobnost preduzetnika/ce da osigura zaštitu intelektualne svojine može biti odlučujući faktor u tome da li će investitor finansirati pokretanje jedne takve inovacije. Kompanije sa patentima, autorskim pravima ili robnim markama imaju veće prihode od onih bez ikakve intelektualno svojine.

Bosna i Hercegovina sa sve rastućim životnim troškovima postaje zemlja koja zahtjeva veće plate, što neminovno dovodi do povećanja troškova proizvodnje. Sljedeće pitanje razvoja Bosne i Hercegovine i njenih kompanija je neadekvatno ulaganje u razvoj vlastitih proizvoda i usluga. Privatne kompanije treba da se upuste, same ili uz pomoć univerziteta i državnih institucija, u otvaranje istraživačko-razvojnih centara.

Više o samom Uticaju tehničko-tehnološkog razvoja, inovacija i inovativnog pristupa u oporavku i razvoju privrede, te značaju upotrebe savremenih tehnologija u uslužnim i proizvodnim djelatnostima, na petoj “INN&TECH” konferenciji, govorit će dr. Goran Karanović, ispred Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, dr.sci. Džemo Tufekčić, profesor emeritus, zatim prof. dr. Samim Konjicija sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, ministar privrede u Kantonu Sarajevo, Adnan delić, te ministrica nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo, prof.dr. Aleksandra Nikolić.

Dodatno, u ulozi predavača, o Inovacijama kao pokretačima ekonomskog rasta, imat ćemo priliku da čujemo od doc. dr. sc. Hatidže Jahić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Prof.dr. Alan Topčić sa Mašinskog fakulteta u Tuzli govorit će nam o Aditivnoj proizvodnji, pregled stanja, izazovi i mogućnosti primjene. O temi Kriptovaluta, kao nepoznanici i nečemu što je postalo jako interesantno za ulaganje, upoznat će nas dr.sc. Saše Mrdovića sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

Kao pozitivan primjer, svakako treba spomenuti IT kompanije. Prema istraživanju Bit Alijanse, softverska industrija već ima značajan udio u BDP-u Bosne i Hercegovine. Iako softverska industrija još uvijek ne može uporediti svoje izvozne vrijednosti sa vrijednostima, na primjer, drvne industrije, ona ima značajne prednosti. To su prvenstveno kvalitet radnog mjesta i veće plate (50% veće od prosječne plate u zemlji); to je ekološki „čista“ industrija; ima najveći rast izvoza, prihoda i zaposlenosti; zahtijeva manje početno finansiranje, razvoj i ulaganja u zapošljavanje. IT sektor u Bosni i Hercegovini kontinuirano raste već nekoliko godina, posebno u razvoju softvera i kompjuterskog programiranja. U ovim oblastima prihodi industrije su se udvostručili u posljednjih devet godina i povećali broj zaposlenih za tri puta. Lokalna IT industrija, također stvara nove pozicije koje doprinose njenim vrijednostima i više su fokusirane na društvene nauke, kao što su: Scrum master, menadžer/ica projekta ili grafički dizajner/ica.

Dodatno, u 2021. godini su ostvareni i značajni rezultati kada su u pitanju međunarodno priznate inovacije. Zahvaljujući projektu Trezor bh. Inovacija, petnaest inovacija je patentirano, a od čega je njih 9 zaštićeno na međunarodnom nivou. Mladi su pokazali ogroman interes kada je u pitanju intelektualno vlasništvo, čemu svjedoči i ogroman broj upita za ove Javne pozive kao i povećani broj članova/ica Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine. Danas Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine broji 450 članova/ica sa ukupno osvojenih 1730 medalja. Jedna od značajnih inovacija je upravo inovacija mlade inovatorice Katarine Ponjavić, koju ćemo imati priliku da slušamo na “INN&TECH” konferenciji.

Od ideje do proizvoda

Među većim problemima, koje su isticali mladi inovatori/ce prilikom kreiranja inovacija, jeste nemogućnost pronalaska adekvatnih istraživačkih centara ili firmi koje bi mogle da naprave i/ili pomognu pri kreiranju prototipa i da testiraju takve prototipe. Međutim, danas već imamo pozitivne primjere poput FabLab-a u Sarajevu, a više o tome kako doći od ideje do proizvoda, te mladima u tehnici, inovatorstvu i IT tehnologijama, govorit će nam van. prof. dr. Adis Muminović sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu, mlada inovatorica Katarina Ponjavić, koja će nam predstaviti svoju inovaciju Pametni uređaj i metoda za sigurno zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. Također kroz panel diskusiju govorit će nam o svom putu i uspjehu Anes Hadžiomerović iz organizacije CERIT Mostar. Imat ćemo priliku i čuti Rizaha Kabaši iz Smart lab, o njihovom putu, razvoju, inovativnosti i uspjesima i rješenjima koje nude, a kao dobitnicima priznanja na EXPO2020 koji je održan u Dubaiu, govorit će na Asad Grabovica, mladi inovator i učenik srednje škole,

Svjedoci smo da se naši inovatori/ce na svjetskim takmičenjima u inovacijama uvijek vraćaju sa značajnim medaljama i nagradama, a među značajnim postignućima jeste svakako uspjeh naših robotičara na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FIRST Global Challenge 2021 Discover & Recover. Pod mentorstvom profesora Hadžiomerovića i IT inžinjera Denija Ajanića, mladi robotičari su osvojili 1. mjesto u konkurenciji od 177 zemalja učesnica. Uspjeh ove sjajne djece, međutim, nije potkovan nikakvom finansijskom podrškom institucija, a svakako da ćemo više o ovoj nevjerovatnoj priči slušati od prof. Anesa Hadžiomerovića, ispred CERIT Mostar. 

Saradnja obrazovnog, javnog i poslovnog sektora

Ono na šta bi se definitivno trebao staviti fokus, jeste na intenzivnoj i sinergijskoj saradnji obrazovnog, javnog i poslovnog sektora kroz ukazivanje na inovativni potencijal. Drugim riječima, ekonomski rast zemlje leži u okviru većeg podsticaja obrazovnih i naučnih institucija, te kroz njihovu hibridizaciju sa javnim i poslovnim sektorom. Ovo stvara okruženje za stvaranje novog institucionalnog i društvenog okvira za generisanje, transfer i praktičnu implementaciju znanja. S obzirom na nisku poziciju Bosne i Hercegovine u Indeksu globalne konkurentnosti, nerazvijenost inovacionog ekosistema je ključni faktor koji doprinosi niskoj konkurentnosti. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja nema jasno definisane institucionalne odgovornosti u politici inovacija.

Vremena se brzo menjaju, a novi uslovi na tržištu, zajedno sa snažnom IT industrijom, donose prilike kao nikada do sada. Različitosti u stepenu razvijenosti među zemljama bila je diktirana prirodnim resursima, mobilnošću, trgovinom, turizmom i drugim sektorima koje država posjeduje. Za razliku od ranije, IT sektor je pomjerio i izbrisao granice, stvarajući priliku za svaku zemlju da prevaziđe svoje nedostatke. Bosna i Hercegovina može ubrzati svoj ukupni razvoj zahvaljujući solidnoj bazi u IT industriji čiji kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Dodatna saradnja Vlade i IT sektora otvorila bi ogromne mogućnosti, brojna radna mjesta i dovela Bosnu i Hercegovinu na nivo razvijenih zemalja. Ovu priliku svakako treba iskoristiti.

Svakako da ima dosta i do našeg mentaliteta. Poslovnu filozofiju u kojoj se očekuje da će posao donijeti strane investicije, treba promijeniti u razvoj i ponudu visokotehnoloških proizvoda i usluga iz Bosne i Hercegovine. Visoki nameti, troma administracija i besmisleni zakoni jesu prepreka, ali ne i nešto što je nemoguće prevazići. Napredak i prosperitet može doći od nas, običnih građana/ki koji će kreirati nešto malo, srednje i veliko.

O ovim i drugim temama bit će riječi na 5. naučno-stručna konferencija “INN&TECH”, konferencija o značaju razvoja tehnike, tehnologije, inovatorstva, inovativnosti i informacionih tehnologija, održat će se u Sarajevu, 16. marta 2022. godine u Hotelu Hills Ilidža, u organizaciji Centra za razvoj i promociju inovatorstva, tehnike i informacionih tehnologija-CRPIT. Pokrovitelj “INN&TECH” konferencije je Federalno ministarstvo obrazovanja, partneri Univerzitet u Sarajevu i Privredna/Gospodarska komora FBiH, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, Bit Alliance, CERIT – Centar za edukaciju, robotiku, inovatorstvo i tehnologiju Mostar, te prijatelji konferencije Općina Ilidža, R&S d.o.o. Sarajevo, SMART lab, EA WEBDIZAJN BIH.

Nađa Zubčević, inovatorica

Podijelite članak na socijalnim mrežama

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter

Povezane

Vijesti

Novosti

Inovacijski ekosistem u Bosni i Hercegovini

Inovacije, danas, predstavljaju jedan od najvažnijih izvora dugoročnog ekonomskog rasta. Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da  50% rasta BDP-a razvijenih ekonomija je isključivo rezultat rasta inovacija.

Novosti

SAJAM INOVACIJA

U okviru održavanja konferencije “INN&TECH”, planirana je organiziranje sajma inovacija. Organizacijom sajma želja nam je promovisati bosanskohercegovačke inovacije i inovatore, te podsticati mlade da ispolje

Novosti

Inovacije u funkciji ekonomskog rasta

Ekonomski rast i razvoj moguće je ostvariti jedino kroz inovacije i preduzetništvo. Preduzetnici, odnosno cjelokupan privatni sektor ekonomije  temelji su ekonomskog razvoja, jer rast njihove